top of page

Poruka koju Japan upućuje sebi na izložbi Expo 2025 Osaka

1 hour ago
4 min read

Međunarodne izložbe su snimci jednog trenutka, velike pozornice na kojima zemlje pokazuju kako vide svet i kako se nadaju da će biti viđene. Za razliku od megadogađaja kao što su Olimpijske igre ili Svetsko prvenstvo u fudbalu, koji zemlju domaćina projektuju ka svetskoj publici, međunarodne izložbe funkcionišu na suprotan način. Oko devedeset pet procenata posetilaca obično dolazi iz regiona grada domaćina. Zbog toga su međunarodne izložbe pre svega događaji javne diplomatije usmerene spolja ka unutra, na kojima zemlja domaćin poziva partnere iz celog sveta da svoje vizije i kulture predstave lokalnoj publici.


Slika: Vodeni trg sa Velikog prstena na izložbi Expo 2025 Osaka. © César Corona, 2025
Slika: Vodeni trg sa Velikog prstena na izložbi Expo 2025 Osaka. © César Corona, 2025

U slučaju Osake, izložba je manje prilika da Japan govori svetu, a više prilika da svet govori Japanu. Stanovnici regiona Kansaj činiće ogromnu većinu onih koji dožive ove svetske prikaze. Iako Paviljon Japana na izložbi Expo 2025 Osaka nije osmišljen kao tradicionalno sredstvo javne diplomatije, budući da je namenjen pre svega domaćem stanovništvu, poseta u ulozi stranca pružila je jedinstvenu priliku da se razume šta zemlja domaćin želi da poruči sopstvenim građanima u okviru jednog od najvećih svetskih megadogađaja javne diplomatije.


Slika: Paviljon Japana. © Expo 2025 Osaka, Kansai, Japan Association / PR & Promotion Bureau
Slika: Paviljon Japana. © Expo 2025 Osaka, Kansai, Japan Association / PR & Promotion Bureau

Paviljon Japana ne predstavlja eksplicitno istoriju ili identitet Japana, kako sam isprva očekivao. Umesto toga, identitet je utkan u njegovu arhitekturu, poruke i postavke. Paviljon nosi temu „Između života“ (Between Lives), nadahnutu japanskim pojmom junkan (循環), odnosno kruženja. Ta filozofija postaje opipljiva u arhitekturi: elegantna drvena petlja odaje utisak otvorenosti i životnosti, u stalnom dijalogu sa okruženjem. Osnovna poruka prenosi viziju međuzavisnosti života, podsećajući posetioce da ljudsko postojanje zavisi od drugih oblika života koji se u ciklusima dinamično održavaju. Ova tema javlja se i u nekoliko paviljona Signature, koji se bave opštom temom izložbe i koje stvara zemlja domaćin. Njima ću se baviti u nekom budućem tekstu.


Slika: Paviljon Japana. © César Corona, 2025
Slika: Paviljon Japana. © César Corona, 2025

Postavka se odvija kao putovanje kroz tri međusobno povezana prostora: Postrojenje, Fabriku i Farmu, koji zajedno čine ciklus preobražaja. Posetioci se kreću kružnom putanjom, koja otelotvoruje japansku estetiku kruženja, shvaćenu kao večnu povezanost bez početka i kraja. Sa tri odvojena ulaza i izlaza, sam paviljon nudi više tokova priče.


Moja poseta počela je u Postrojenju, gde je paviljon pokazao opipljive primene svoje središnje poruke. Otpadom od hrane prikupljenim sa cele lokacije izložbe hrane se mikroorganizmi koji razgrađuju smeće i pretvaraju ga u biogas. Ta energija zatim pomaže napajanje samog paviljona. Kroz instalacije posetioci mogu da prate taj proces i da održivost dožive ne kao apstraktnu ideju, već kao vidljiv čin obnove koji se odvija pred njihovim očima.

Odatle put vodi u Fabriku, gde se poznato zamišlja iznova. Alge se pretvaraju u bioplastiku, a stolice se izrađuju 3D štampom od materijala DURABIO™, bioinženjerske plastike pomešane sa biomasom dobijenom iz algi, razvijene u saradnji sa Univerzitetom Kanazava. Stolice su osmišljene prema tradicionalnim japanskim načelima obrade drveta, sa spojevima koji se uklapaju jedni u druge, bez lepkova i spojnica. Posle izložbe mogu se usitniti i pretvoriti u nešto drugo, čime otelotvoruju filozofiju dizajna za ponovnu upotrebu.


Slika: Paviljon Japana. © César Corona, 2025
Slika: Paviljon Japana. © César Corona, 2025

Najzad, na Farmi su u središtu pažnje mikroalge. Ti sićušni organizmi otelotvoruju i obećanje i odgovornost, nudeći rešenja za hranu, energiju i svakodnevne proizvode. Njihov potencijal provlačio se kroz celu postavku i bio je utemeljen u svakodnevnom životu. Posetioci su videli proizvode napravljene od algi, uključujući kozmetiku za negu kože, odeću i razigrane saradnje sa japanskim ikonama kao što su Hello Kitty i Doraemon.


Slike: Paviljon Japana. © César Corona, 2025


Kroz sve te prostore postavka je odražavala osobine koje se često povezuju sa japanskim identitetom: istančanu pažnju prema detaljima i estetici, posvećenost reciklaži i obnovi i dizajnerski senzibilitet u kome funkcionalnost i lepota koegzistiraju. Umesto da se oslanja na eksplicitne narative o naciji, paviljon je identitet izrazio kroz doživljaj, ugrađujući vrednosti u put posetioca.


Ovakav pristup odražava širi trend na međunarodnim izložbama, posebno među razvijenim zemljama, čiji paviljoni često ne ističu tradicionalne simbole nacionalnog identiteta, već ciljeve i prakse koje zemlja želi da zastupa. Nemačka je u tome posebno dosledna, koristeći svoje paviljone za predstavljanje tema kao što su održivost, obnovljiva energija i odgovornost prema životnoj sredini. Usredsređenost Japana na kruženje i obnovu uklapa se u taj obrazac, predstavljajući vrednosti i prakse kao oblik identiteta same po sebi.


Nisu samo zemlje domaćini te koje oblikuju svoje paviljone tako da se obraćaju pre svega sopstvenom narodu. Na izložbi Expo 2020 Dubai i Paviljon Pakistana bio je okrenut ka unutra, iako sa drugačijom svrhom. Paviljon je slavio kulturno nasleđe, prirodne predele i ekonomski potencijal Pakistana, predstavljajući ih kao izvore ponosa. U tom slučaju „lokalno stanovništvo“ nije značilo građane zemlje domaćina. Mnogi posetioci bili su pripadnici brojne pakistanske dijaspore koja živi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a paviljon su doživeli kao potvrdu identiteta i nacionalne snage. To pokazuje da i strani učesnici često oblikuju poruke svojih paviljona za lokalno stanovništvo, koje može uključivati i njihove sopstvene građane u inostranstvu.


Paviljon Japana na izložbi Expo 2025 Osaka pokazuje kako se nacionalni identitet može izraziti na suptilan, a ipak dubok način. Umesto da istoriju ili kulturne ikone predstavi na tradicionalan način, Japan je svoj identitet ugradio u arhitekturu, kretanje posetilaca i vrednosti kao što su kruženje, obnova i održivost. Taj pristup odražava pomak ka promišljenijim postavkama, u kojima se identitet ne proglašava, već doživljava.


Za javnu diplomatiju to je veoma važno. Razumevanje onoga što Japan kroz izložbu poručuje sopstvenom stanovništvu pruža uvid u narative i vrednosti koje zemlja želi da učvrsti u zemlji. Prepoznavanje tih poruka okrenutih ka unutra može da usmeri buduće inicijative javne diplomatije prema Japanu i omogući im da se bolje usklade sa temama i brigama koje najdublje odjekuju u japanskom društvu.


Slika: zastave Međunarodnog biroa za izložbe (Bureau International des Expositions, BIE), Japana i izložbe Expo 2025 Osaka. © César Corona, 2025
Slika: zastave Međunarodnog biroa za izložbe (Bureau International des Expositions, BIE), Japana i izložbe Expo 2025 Osaka. © César Corona, 2025

 
 
 

Comments


bottom of page