top of page

Vratiti najveći događaj javne diplomatije u Sjedinjene Američke Države: pouke kandidatura za Expo 2027

2 hours ago
5 min read


Dana 21. juna 2023. 172. Generalna skupština Međunarodnog biroa za izložbe (Bureau International des Expositions, BIE) sastala se u Francuskoj da izabere domaćina izložbe Expo 2027/2028. Posle četiri kruga Srbija je dobila pravo da bude domaćin izložbe Expo 2027 Beograd sa 81 glasom od 179 zemalja članica, pobedivši drugoplasiranu Malagu (Španija), trećeplasiranu Minesotu (Sjedinjene Američke Države), četvrtoplasirani Puket (Tajland) i petoplasirani Bariloče (Argentina).


Međunarodne izložbe, koje se često doživljavaju kao raskošni megadogađaji, nameću pitanje: zašto se zemlje tako žestoko nadmeću da bi bile njihovi domaćini? Međunarodne izložbe su ogromni projekti javnog obrazovanja koji jačaju nacionalnu privredu zemlje domaćina, upoznajući domaće stanovništvo sa stranim pogledima i idejama koje podstiču inovacije. One takođe pomažu domaćem stanovništvu da razume svoju ulogu i potencijal na međunarodnom planu.



Za razliku od drugih megadogađaja, kao što su Svetsko prvenstvo u fudbalu za muškarce FIFA™ i Letnje olimpijske igre, izbor grada domaćina međunarodne izložbe pre svega je stvar tradicionalne diplomatije. BIE je međuvladina organizacija kojoj nacionalne vlade pristupaju ratifikacijom Konvencije o međunarodnim izložbama iz 1928. godine. Propisno akreditovani delegati predstavljaju vladu svake zemlje u BIE. Nasuprot tome, Međunarodna federacija fudbalskih saveza (FIFA) i Međunarodni olimpijski komitet (MOK) privatne su organizacije. FIFA ima 211 saveza članica, koji predstavljaju FIFA u svojim jurisdikcijama širom sveta, a 99 članova MOK-a su „fizička lica, [koja] su predstavnici [MOK-a] u svojim zemljama.“ Privatna tela određuju zemlje i gradove domaćine događaja FIFA i MOK-a. Gradove domaćine međunarodnih izložbi određuje skupština nacionalnih vlada.


Kroz članstvo u BIE nacionalne vlade imaju neposredan uticaj na to stanovništvo koje zemlje će imati koristi od organizovanja ovog ogromnog događaja javnog obrazovanja. O glasu za izbor gradova domaćina međunarodnih izložbi svaka zemlja članica obično odlučuje na nivou ministarstva spoljnih poslova, a svaka zemlja članica ima jedan glas na Generalnoj skupštini BIE. Usklađenost i razilaženje nacionalnih interesa zemalja kandidata i zemalja koje glasaju često se rešavaju diplomatskim pregovorima u mesecima pre Generalne skupštine.


Glasanje za Expo 2027/2028: uvidi za zemlje koje žele da budu domaćini međunarodne izložbe

Kratka analiza raspodele glasova za Expo 2027/2028 na 172. Generalnoj skupštini BIE nudi nekoliko pouka za diplomatske napore zemalja koje se kandiduju za buduće međunarodne izložbe.


U vreme glasanja BIE je imao 179 zemalja članica, ali 39 njih nije glasalo u prvom krugu, što je 22% članstva BIE. Delimično objašnjenje je to što, prema Konvenciji o međunarodnim izložbama, zemlje koje kasne sa plaćanjem godišnje članarine gube pravo glasa. Međutim, 14 od tih 39 zemalja glasalo je u drugom krugu. Nešto nije uspelo u diplomatskim pregovorima pet zemalja kandidata kada nijedna od njih nije mogla da obezbedi glas u prvom krugu 14 zemalja članica sa punim pravima koje su prisustvovale zasedanju.


Grafikon glasova za Expo 2027/28 na 172. Generalnoj skupštini BIE
Glasovi za Expo 2027/28 na 172. Generalnoj skupštini BIE

Dana 28. novembra 2023. 173. Generalna skupština BIE izabraće domaćina izložbe Expo 2030. Zemlje kandidati imaju malo vremena da ubede 25 zemalja članica da izmire dugove, prisustvuju i glasaju. Taj poduhvat deluje izvodljivo, naročito u gradu kao što je Pariz, u kom postoje brojna stalna diplomatska predstavništva. Dok su Španija, SAD, Tajland i Argentina propustile svoju priliku, obezbeđivanje tih 25 glasova moglo bi biti presudno za zemlje kao što su Italija, Saudijska Arabija ili Južna Koreja i moglo bi da odluči da li će biti domaćini izložbe Expo 2030 ili samo učesnici.


Pouke za SAD

Iskustvo sa 172. Generalne skupštine BIE moglo bi da obeshrabri buduće napore SAD da organizuju međunarodnu izložbu. Ipak, poslednjih godina angažovanje SAD na međunarodnim izložbama primetno je poraslo. Posle upadljivog odsustva sa izložbi Expo 2000 Hanover i Expo 2008 Saragosa, SAD su pokazale obnovljenu posvećenost poboljšanju kvaliteta i institucionalne strukture svog učešća na međunarodnim izložbama. Kandidature Minesote za izložbe 2023. i 2027. podstakle su osnivanje Odseka za međunarodne izložbe u okviru Stejt departmenta i dovele do obnavljanja članstva SAD u BIE. Izdvajanja iz budžeta za paviljone SAD bila su problematična na izložbama posle izložbe Expo 1992 Sevilja, ali Kongres je na kraju odobrio 25 miliona dolara za učešće SAD na izložbi Expo 2025 Osaka.


Angažovanje Bele kuće i Stejt departmenta u podršci poslednjoj kandidaturi Minesote bilo je pohvalno, uz poruke predsednika Džozefa Bajdena i državnog sekretara Entonija Blinkena i učešće podsekretarke za javnu diplomatiju i javne poslove Liz Alen na Generalnoj skupštini BIE. Ipak, ti napori nisu dovoljni da se najveći događaj javne diplomatije dovede u SAD. Uprkos svim diplomatskim naporima, kandidatura SAD za Expo 2027 počela je sa 19 glasova i nikada nije dobila više od 23. SAD su za Expo 2027 dobile manje glasova nego za Expo 2023, uprkos naučenim lekcijama, većim naporima, boljoj koordinaciji i proširenju članstva BIE.


Na osnovu nedavnih iskustava postaje jasno da bi svaki budući pokušaj da se međunarodna izložba organizuje u SAD trebalo da zavisi od tri osnovne garancije:


1. Da BIE uvede javno glasanje

BIE koristi sistem tajnog glasanja u kom zemlje mogu da obećaju glas većem broju kandidata praktično bez posledica. Osim toga, nije jasno da li postoje mehanizmi koji sprečavaju delegate da glasaju drugačije nego što im je naložila sopstvena vlada. SAD treba aktivnije da se angažuju kao zemlja članica kako bi podstakle transparentniji postupak glasanja u BIE.


2. Imenovanje iskusnog ambasadora za specijalnog izaslanika predsednika koji bi pregovarao o glasovima

Iako strategije za obezbeđivanje glasova za međunarodne izložbe često ostaju poverljive, pokojni španski ambasador Hose Manuel Paz Agueras podelio je dragocene uvide u svojoj knjizi Así se ganó la Expo: La batalla diplomática por Expo Zaragoza 2008 (Tako je osvojena izložba: diplomatska bitka za Expo Zaragoza 2008). Da bi delotvorno uticala na ministarstvo spoljnih poslova u svakoj zemlji članici BIE, Španija je imenovala iskusnog karijernog diplomatu da predvodi kampanju za Expo 2008 (Paz, str. 21), ponavljajući uspešan pristup primenjen za Expo 1992 Sevilja (Paz, str. 24). Ambasador Paz Agueras imao je ključnu ulogu zahvaljujući širokoj diplomatskoj mreži i poznavanju protokola na visokom nivou. Danas snažne kandidature pokazuju blisku koordinaciju između ministarstva spoljnih poslova zemlje, velikih kompanija i javnih ličnosti. SAD ne mogu da pristupe kandidaturi za međunarodnu izložbu sa manje od toga, a funkcija specijalnog izaslanika predsednika dala bi ovoj ulozi dodatni autoritet i moć.


3. Da Stejt department pronađe strategiju za nadmetanje sa zemljama koje trguju glasovima

Trgovina glasovima (kupovina glasova i razmena usluga) uobičajena je praksa u međunarodnoj areni. Prema ambasadoru Pazu Aguerasu, neke zemlje kandidati za međunarodne izložbe pribegavaju trgovini glasovima (Paz, str. 106-107), što verovatno nije tradicija Stejt departmenta SAD (zahtev Stejt departmentu po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, FOIA, o ovom pitanju još čeka odgovor). Ako druge države nude podsticaje u zamenu za glasove, a SAD se od toga uzdržavaju, onda SAD moraju da primene inovativne strategije kako bi izjednačile uslove i obezbedile pobedničku kandidaturu.


Vratiti najveći događaj javne diplomatije u Sjedinjene Američke Države

Prema veb-sajtu BIE, SAD su od 1851. bile domaćin 11 međunarodnih izložbi, više od bilo koje druge zemlje. Ne tako davno SAD su bile toliko posvećene organizovanju međunarodnih izložbi da je nekoliko njih bilo zakazano uzastopno: Expo 1962 Sijetl, Expo 1968 San Antonio, Expo 1974 Spokejn, Expo 1981 Los Anđeles (koju je BIE jednoglasno dodelio, ali su je SAD otkazale), Expo 1982 Noksvil i Expo 1984 Nju Orleans.


Dok SAD razmišljaju o svojim prošlim i budućim poduhvatima u organizovanju međunarodnih izložbi, postaje jasno da put napred zahteva odlučnu posvećenost, stratešku diplomatiju i inovativne pristupe. Međunarodne izložbe imaju moć da utiču na budućnost sveta, a SAD imaju potencijal da iskorače i kroz ove globalne megadogađaje otvore novu eru javne diplomatije, inovacija i ekonomskog napretka.


Comments


bottom of page